Naša je zemlja zaista u nezgodnoj situaciji. S jedne strane u njoj postoji privilegirana manjina koja ima puno toga, a s druge strane nalazi se deprivilegirana većina čiji se život svodi na borbu za golu egzistenciju.

Zelene stranke, nova pojava u političkom spektru zemalja liberalne i socijalne ("zapadne") demokracije, nastale su tijekom 1970-ih godina izranjajući, kao široka koalicija aktivista, idealista i ideologa, iz beskrajno šarolikog svijeta novih društvenih pokreta, novih političkih zahtjeva i osobnih traženja: ekološkog, mirovnog, ženskog, novih duhovnosti, nove ljevice, pokreta za solidarnost sa "trećim svijetom", za šire oblike demokratičnosti i ljudskih prava, za priznanje seksualnih manjina itd. Zbog takvog porijekla, iako se samo malen broj aktivista stvarno odlučio na korak ka stranačkom organiziranju, zeleni su unutar sebe izvanredno raznoliki: spektar svih duginih boja jedan je od naših simbola.

Zelena Lista je općenito protiv izgradnje spalionica komunalnog otpada iz nekoliko razloga:

Priču o klimatskim promjenama, globalnom zatopljenju, efektu staklenika, porastu ugljičnog dioksida i metana u atmosferi - iako traje već tridesetak godina - mnogi su donedavno doživljavali kao znanstveničko zanovijetanje.

Prve mjere globalne brige o zračnom omotaču poduzete su tek nakon pojave ozonskih rupa  kroz koje prodire smrtonosno ultraljubičasto zračenje - zabranom proizvodnje i upotrebe  freona. No, rupe su ostale i trebat će barem pola stoljeća da se zatvore, pa je i globalno zatopljenje prihvaćeno s podjednakim fatalizmom.

Intervju s Ljiljankom Mitoš Svoboda, urednicom neovisnog medija za okoliš ALERT i članicom Radne grupe za screening za poglavlje Okoliš u sastavu Pregovaračkog tima za priključenje EU

Dosad je to bio jedini međunarodni instrument za prevenciju brzog i opasnog globalnog zatopljenja, a zasnivao se na raznim mjerama smanjenja emisije CO₂ u atmosferu. Međutim, dodatna novija mjerenja otkrila su neugodnu istinu da se stanje na planetu pogoršava nekoliko puta brže od predviđenoga, a pritom su i same promjene mnogostruko jače.

Stoga je dvotjedna konferencija u Kopenhagenu koja počinje 7. prosinca možda i najvažnija u seriji svjetskih inicijativa koje su započele 1992. konferencijom o planetu Zemlji u Rio de Janeiru.