Eko-teme | Zelena lista

NE nuklearkama!

Donosimo vam tri članka na temu nuklearne energije:

Nuklearke su potrošeni modeli
Dr.sc. Ivo Derado, emeritus Max-Planck-Instituta za fiziku, (članak za Slobodnu Dalmaciju od 03.04.2011.)

POHVALA KRŠKOM – Vrijeme je da se nuklearka Krško zatvori!
Dr.sc. Ivo Derado, emeritus Max-Planck-Instituta za fiziku, (članak za Jutatnji list 02.05.2011.)

Zašto nuklearke ne smiju biti dio energetske strategije Hrvatske
(Napisala Vlasta Toth, Zelena lista, objavljeno: na Alertonline.org i ZaMirZine, lipanj 2008)

Opširnije...

To je kolokvijalni naziv za globalnu konferenciju o klimi u istoimenom gradu, dvotjedni svjetski sastanak 192 zemlje pod okriljem Ujedinjenih naroda, a istodobno i krajnji rok u kojemu treba naći zamjenu za Kyoto-protokol iz 1997. godine.

Dosad je to bio jedini međunarodni instrument za prevenciju brzog i opasnog globalnog zatopljenja, a zasnivao se na raznim mjerama smanjenja emisije CO₂ u atmosferu.

Međutim, dodatna novija mjerenja otkrila su neugodnu istinu da se stanje na planetu pogoršava nekoliko puta brže od svih predviđanja, a pritom su i same promjene mnogostruko jače.

Stoga je dvotjedna konferencija u Kopenhagenu od 7. do 18. prosinca 2009. možda i najvažnija u seriji svjetskih inicijativa koje su započele 1992. konferencijom o planetu Zemlji u Rio de Janeiru.

Opširnije...

Stav Zelene Liste o kriznom porezu i svim ostalim porezima

Naša je zemlja zaista u nezgodnoj situaciji. S jedne strane u njoj postoji privilegirana manjina koja ima puno toga, a s druge strane nalazi se deprivilegirana većina čiji se život svodi na borbu za golu egzistenciju.

Do takve društvene podjele došlo se putem privatizacije društvene/državne imovine tako da je mala grupa ljudi za ništa ili nešto malo dobila gotovo sve - a većina gotovo ništa.

Opširnije...

Učimo za Europu

Intervju s Ljiljankom Mitoš Svoboda, urednicom neovisnog medija za okoliš ALERT i članicom Radne grupe za screening za poglavlje Okoliš u sastavu Pregovaračkog tima za priključenje EU.

Downloadajte kao PDF

Zašto "ne volimo" spalionice otpada

Zelena Lista je općenito protiv izgradnje spalionica komunalnog otpada iz nekoliko razloga:

U komunalnom otpadu se nalaze vrlo vrijedne sirovine koje se mogu iskoristiti i ponovo upotrijebiti u proizvodnji novih dobara. Njihovo spaljivanje je neracionalno trošenje sirovina kojih je sve manje na planetu. Treba se privikavati na tu činjenicu i započeti intenzivno štedjeti.
Spalionice komunalnog otpada su najčešće veliki i neracionalni potrošači energije. Iako neke tehnologije spalionica kao nusproizvod daju toplinsku energiju to je daleko manja količina nego što je potrebna za njihov pogon.
Spalionice komunalnog otpada su najčešće i veliki zagađivači zraka i to vrlo opasnim kemijskim spojevima poput furana, dioksina i sl. koji zagađuju ne samo zrak već se putem oborinskih voda talože u tlo te tako trajno zagađuju okoliš (tlo, poljoprivredne proizvode i vodu).Djeluju kancerogeno i mutageno, čime ugrožavaju i buduće generacije.
Spalionice komunalnog otpada u pravilu su vrlo skupe investicije ukoliko se žele izvesti što sigurnije za okoliš i ljude. Danas postoje tehnologije koje spaljuju otpad u zatvorenom sustavu (plazma tehnologije) pri čemu nema ispuštanja štetnih tvari u okološ. Međutim, za njih treba dodatna energija te složen i skup sustav filtara što takvu tehnologiju čini isplativom tek u dužem vremenskom razdoblju.

Opširnije...

Globalno zatopljenje - Potvrđena prijetnja

Termički utjecaji Golfske struje u Sjevernom Atlantiku (NASA)

Priču o klimatskim promjenama, globalnom zatopljenju, efektu staklenika, porastu ugljičnog dioksida i metana u atmosferi - iako traje već tridesetak godina - mnogi su donedavno doživljavali kao znanstveničko zanovijetanje.

Prve mjere globalne brige o zračnom omotaču poduzete su tek nakon pojave ozonskih rupa kroz koje prodire smrtonosno ultraljubičasto zračenje - zabranom proizvodnje i upotrebe freona. No, rupe su ostale i trebat će barem pola stoljeća da se zatvore, pa je i globalno zatopljenje prihvaćeno s podjednakim fatalizmom.

Opširnije...

Nema ekologije bez demokracije

Zelene stranke, nova pojava u političkom spektru zemalja liberalne i socijalne ("zapadne") demokracije, nastale su tijekom 1970-ih godina izranjajući, kao široka koalicija aktivista, idealista i ideologa, iz beskrajno šarolikog svijeta novih društvenih pokreta, novih političkih zahtjeva i osobnih traženja: ekološkog, mirovnog, ženskog, novih duhovnosti, nove ljevice, pokreta za solidarnost sa "trećim svijetom", za šire oblike demokratičnosti i ljudskih prava, za priznanje seksualnih manjina itd. Zbog takvog porijekla, iako se samo malen broj aktivista stvarno odlučio na korak ka stranačkom organiziranju, zeleni su unutar sebe izvanredno raznoliki: spektar svih duginih boja jedan je od naših simbola.

Opširnije...